Dr. sc. Aleksandra Petrovič redovita je profesorica i zamjenica voditeljice istraživačkog projekta P2-0421 (Održive tehnologije i kružna ekonomija) na Fakultetu za kemiju i kemijsko inženjerstvo, Sveučilišta u Mariboru. Doktorirala je 2015. godine iz područja kemijskog inženjerstva. Njezin istraživački rad uključuje područje biokemijske i termokemijske obrade biomase i otpada, dobivanja proizvoda s dodanom vrijednošću iz biomase, uporabe hranjivih tvari te drugih tvari iz biomase ili otpada, biološke obrade voda i uklanjanja zagađivala iz voda različitim adsorbensima. Međunarodno istraživačko iskustvo stekla je tijekom tromjesečnog boravka na Tehničkom sveučilištu u Grazu u Austriji. Također je stekla radno iskustvo u industrijskom sektoru (tvrtke Vitiva i Ikema), a znanstveno-istraživačko na mnogim projektima na Fakultetu za kemiju i kemijsko inženjerstvo, na Sveučilištu u Mariboru.

Bila je voditeljicom trogodišnjeg znanstveno-istraživačkog projekta “Prerada i korištenje kanalizacijskog mulja za proizvodnju sekundarnih sirovina” koji je proveden u suradnji s tvrtkom IKEMA d.o.o. Radila je na raznim bilateralnim projektima s Republikom Hrvatskom: projekt INTEGRES, SLO-CRO projekt BIOVARES te s Republikom Češkom SLO-CZE projekt CIRCULAR PLASTICS. Bila je članicom istraživačkog tima programa Heterogeni procesi na čvrstim površinama za održive tehnologije (2019. – 2021.) te Održive tehnologije i kružno gospodarstvo (2022. – trenutno). Aleksandra je autorica i suautorica 16 izvornih znanstvenih članaka (tri su u postupku objave) te 27 kongresnih priopćenja. Sumentor je devet završnih radova te dva diplomska rada. Recenzentica je u znanstvenim časopisima Renewable & Sustainable Energy Reviews, Water Research, Journal of Cleaner Production i dr.

Aleksandra će biti odgovorna za upravljanje slovenskog dijela projekta i za koordinaciju projektnih partnera (WP5). Provodit će eksperimentalna istraživanja procesa predtretmana i termokemijske obrade te upotrebe dobivenih proizvoda s dodanom vrijednošću (WP2 i WP3).

Dr. sc. Lidija Čuček izvanredna je profesorica na Fakultetu za kemiju i kemijsko inženjerstvo, Sveučilišta u Mariboru. Voditeljica je istraživačkog projekta na Sveučilištu u Mariboru (P2-0421) te je na projektima radila kao voditeljica ili suradnica – komplementarna shema ERC, FP7 projekt EFENIS, SCOPES projekt, istraživački projekti financirani od strane NRF Južne Afrike te drugi istraživački projekti. Kao gostujući profesor, posjetila je Sveučilište Cape Town u Južnoafričkoj Republici 2017. godine te Sveučilište De La Salle u Republici Filipini 2019. godine.  Lidija je mentorica i sumentorica 50 radova studenata s preddiplomskog, diplomskog i doktorskog sveučilišnog studija te poslijedoktoranata sa Sveučilišta u Mariboru, Sveučilišta u Cape Townu i Sveučilišta u Zagrebu. Njezina područja istraživanja su održivo korištenje resursa, kružno gospodarstvo, smanjenje otpada i utiska na okoliš, razvoj metrike održivosti te razvoj generičkih modela, algoritama i koncepata za različite primjene. Lidija je autorica i suautorica 112 izvornih znanstvenih članaka koji citirani preko 4200 puta. Nekoliko njezinih članaka je među najčešće citiranim i najčešće preuzimanim člancima, uključujući radove rangirane na top 25 najpopularnijih članaka. Prema listi Stanford Sveučilišta i Elseviera (2022.), Lidija je u top 2% znanstvenika, a 2022. godine dobila je Zoisovo priznanje za važna postignuća u području inženjerstva procesnih sustava, koje dodjeljuje vlada Republike Slovenije. Dobitnica je i brojnih drugih priznanja, poput Priznanja Sveučilišta u Mariboru za znanstveno-istraživački, umjetnički i obrazovni rad 2020. godine, Danubiusove nagrade za mlade znanstvenike 2017. godine u Republici Sloveniji te za izvrsnost u znanstvenom radu 2016. godine u tehničkim znanostima.

Lidija će u projektu biti odgovorna za LCA i modeliranje procesa (WP1 i WP4).

Dr. sc. Mojca Škerget redovita je profesorica na Fakultetu za kemiju i kemijsko inženjerstvo, Sveučilišta u Mariboru. Mojcina područja istraživanja uključuju projektiranje i optimizaciju procesa separacije te hidrotermalnih procesa razgradnje organskih otpadnih tvari u korisne produkte. U okviru Strateškog razvojnog inovacijskog partnerstva – „SRIP mreže za prijelaz na kružno gospodarstvo“, kojeg je uspostavila Slovenska Strategija pametne specijalizacije S4, vodi dio o Funkcionalnim materijalima. Voditeljica je stručnog projekta razgradnje plastičnog i lignoceluloznog otpada, a suradnik je na brojnim drugim znanstvenim i stručnim projektima financiranim od strane Europske unije i Slovenske agencije za istraživanje. Godine 2012. dobila je Zoisovo priznanje Republike Slovenije za značajna postignuća u kemijskom inženjerstvu, a 2013. osvojila je nagradu Sveučilišta u Mariboru za izvanredna postignuća u znanstvenom istraživanju. Godine 2017. bila je među top 1% najcitiranijih autora u svome području (WoS, Clarivate Analytics – Highly Cited Researcher). Objavila je više od 120 izvornih znanstvenih radova u časopisima s visokim faktorom odjeka, te joj je H–index WoS/Scopus: 33.

Uloga Mojce na projektu je hidrotermalna obrada i superkritična ekstrakcija komponenti s dodanom vrijednošću iz organskih ostataka VOI (WP2).

Dr. sc. Damjan Krajnc doktorirao je iz područja kemijskog inženjerstva na Sveučilištu u Mariboru. Damjanova glavna područje istraživanja su indikatori održivosti, metrika učinkovitosti, procjena životnog ciklusa eko-dizajn i dizajn održivih procesa te upravljanje okolišem. Objavio je nekoliko izvornih znanstvenih članaka, a uz znanstveno-istraživački rad, sudjeluje i na stručnim međunarodnim projektima. Bio je suradnik na dva projekta „Partnership in Science“ koje je financiralo British Council, a koordinirao je projekt ECO-HUB u prekograničnoj suradnji Republike Slovenije i Mađarske. Za svoj istraživački rad, 2006. godine dobio je Krkinu nagradu za izvrsnost te je dobitnik financijske potpore Svjetske federacije znanstvenika 2004. godine.

Damjanova uloga na projektu je prikupljanje podataka, procjena životnog ciklusa (LCA) te procjena utjecaja termokemijskih i biokemijskih tehnologija obrade na okoliš (WP1, WP4).

Dr. sc. Sanja Potrč doktorirala je 2023. godine na Sveučilištu u Mariboru. Glavna područja istraživanja su sinteza i optimizacija održivih opskrbnih mreža, integracija obnovljive energije i alternativnih izvora, održivi dizajn procesa te upravljanje okolišem. Istraživanja provodi u Laboratoriju za inženjerstvo procesnih sustava i održivi razvoj na Fakultetu za kemiju i kemijsko inženjerstvo, Sveučilišta u Mariboru. Dobila je nagradu Fonda Henkel Maribor za svoj doktorski rad, Dekanovu nagradu za najbolji završni rad, osvojila je treće mjesto za najbolji rad na 4. SEE SDEWES konferenciji te drugo mjesto za najboljeg izlagača na konferenciji Sustainable Process Integration Laboratory (SPIL) Scientific Conference. Energy, Water, Emission, Waste in Industry and Cities. Objavila je nekoliko znanstvenih radova i prezentirala svoja istraživanja na više domaćih i međunarodnih znanstvenih kongresa.

Sanjina uloga u projektu je optimizacija upravljanja ostacima iz industrije biljnih ulja, s naglaskom na koncept biorafinerije i industrijske simbioze (WP1).

Dr. sc. Bojan Pahor doktorirao je na Fakultetu za kemiju i kemijsko inženjerstvo, Sveučilišta u Mariboru. Glavna područja istraživanja su sinteza procesa, dizajn i optimizacija. Iskusni je viši projektni koordinator i voditelj odjela za istraživanje u Saubermacher Slovenija s dugogodišnjim iskustvom u suradnji i upravljanju nacionalnim te međunarodnim projektima iz područja zaštite okoliša. Bio je voditeljem istraživanja u Perutnini Ptuj i ZRS Bistra Ptuj gdje je vodio i radio na brojnim istraživačkim i stručnim projektima. Na Visokoj školi za tehnologiju polimera predaje kolegij iz područja recikliranja otpada.
Bojanova uloga u projektu je sinteza i integracija hidrotermalnog procesa s drugim procesima za optimalnu valorizaciju ostataka iz industrije biljnih ulja.

Dr. sc. Marina Tišma redovita je profesorica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktorirala je 2010. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu iz područja biotehničkih znanosti, polje biotehnologija. Glavna područje istraživanja su razvoj održivih procesa proizvodnje biogoriva i visokovrijednih proizvoda iz lignocelulozne mase. Godine 2011. završila je program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a daljnje usavršavanje nastavila je na Executive Programme Circular Economy & Sustainability Strategies na Sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji 2021. godine.

Dr. sc. Kristina Mastanjević izvanredna je profesorica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktorirala je 2015. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja biotehničkih znanosti, polje biotehnologija. Glavno područje istraživanja su sladarstvo, pivarstvo, analize zagađivala u hrani te razvoj novih tehničkih rješenja u analizi žitarica. Godine 2015. završila je program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Dr. sc. Jelena Parlov Vuković znanstvena je suradnica u Centru za nuklearnu magnetsku rezonanciju (CNMR), Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Doktorirala je 2011. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu iz područja prirodnih znanosti, polje kemija. Glavna područja istraživanja su složene smjese – sirove nafte, asfalteni, polimeri, pirolitička ulja, biomasa, životinjske masti i biogoriva, nuklearna magnetska rezonanca (NMR), atomska apsorpcijska spektrometrija (AAS), IR/UV spektroskopija, ispitivanje korozije i antikorozije. Od 1998. do 2022. radila je u tvrtki INA d.d. gdje je bila voditeljicom Laboratorija za ispitivanje voda, ugljikovodika i materijala (2016. – 2019.), voditeljicom tima za NMR spektroskopiju (2004. – 2022.) te voditeljicom tima za spektroskopiju u Središnjem ispitnom laboratoriju (2019. – 2022.).

Dr. sc. Mohammad Taherzadeh redoviti je profesor na Sveučilištu Borås u Švedskoj. Doktorirao je iz područja bioznanosti na Chalmers University of Technology, Gothenburg, Švedska. Glavnja područja istraživanja su konverzije otpada u energiju i visokovrijedne proizvode primjenom filamentoznih gljiva i bakterija, pri čemu su mnogi rezultati istraživanja rezultirali industrijskom primjenom. Sudjelovao je u osnivanju i/ili vođenju nekoliko tvrtki u Švedskoj, Iranu, Indiji i Indoneziji (Isfahan Copolymer, Sepahan Biorefiery, Faratech, Valenlime AB, Scandir Chemicals AB, FOV Biogas, Mycorena, Millow, Waste Recovery, …). Ostvario je istaknute i značajne suradnje s tvrtkama Lantmännen Energi, Agroetanol, Borås Energi & Miljö, FOV Fabrics, Scandir Chemicals, Cewatech, Lyckeby Starch, Stora Enso Nymölla Mill, Pro-con itd. iz područja proizvodnje etanola, bioplina, stočne hrane, hrane i biopolimera iz otpada.

Dr. sc. Dora Bjedov viši je asistent na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktorirala je 2023. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu iz područja prirodnih znanosti, polje biologija. Glavna područja istraživanja su ekotoksikologija, biomonitoring, fiziologija, metabolizam ksenobiotika i procjena utjecaja. Znanstveno se usavršavala na Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju u Trondheimu (Norveška, 2019.), Aarhus sveučilištu (Danska 2019. i 2020.) te Sveučilištu u Lisabonu (Portugal, 2024.). Godine 2021. završila je program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.